Klapa Cesarice, najdugovječnija zagrebačka ženska klapa, tridesetak je godina, od osnutka 1993., u vrhu hrvatske glazbene scene.
Od 1994. do 1998. natjecala se na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu (FDK), na kojem je ovjenčana s ukupno jedanaest nagrada (sedam zlatnih i dvije srebrne, nagradom za najbolju debitantsku klapu i Bašćinskim glasima, priznanjem koje dodjeljuju klapski voditelji) te naslovom trostrukoga uzastopnog apsolutnog pobjednika. Godine 2016. na FDK-ovoj Večeri novih skladbi dobila je prvu nagradu žirija za najbolju izvedbu skladbe Mornarova ljuba. Prvu je nagradu osvojila i na međunarodnim natjecanjima zborova IX Concorso Internazionale di Canto Corale 1998. u Veroni te Slovakia Cantat 2007. u Bratislavi.
Cesarice su izdale pet albuma, od kojih su četiri nagrađena s ukupno pet diskografskih nagrada Porin. Godine 2018. dobile su priznanja s najviših državnih i lokalnih instancija ‒ tadašnja predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović dodijelila im je Povelju Republike Hrvatske za jedinstven glazbeni izričaj i izniman doprinos očuvanju i promicanju tradicionalne glazbe u Hrvatskoj i svijetu, a grad u kojem djeluju uručio im je Medalju grada Zagreba za afirmaciju ženskoga klapskog pjevanja i iznimna glazbena postignuća zahvaljujući kojima je klapska pjesma postala ambasadorica kulture i promotorica Hrvatske u inozemstvu.
Tijekom tridesetak godina održale su mnogo nastupa i samostalnih koncerata diljem Hrvatske i inozemstva te surađivale s uglednim glazbenicima Edinom Karamazovom, Vlatkom Stefanovskim, Tamarom Obrovac, Tihomirom Hojsakom, Filipom Novoselom, Bornom Šercarom, Tamarom Perc i drugima. U studenome 2023. proslavile su veliki jubilej, tridesetu obljetnicu djelovanja, samostalnim koncertom u Satiričkome kazalištu Kerempuh u Zagrebu, a u siječnju 2024. i listopadu 2025. nastupile su na koncertu domoljubne glazbe Domu mom u zagrebačkoj Areni pred dvadesetak tisuća gledatelja.
Umjetnički su ih vodili Bojan Pogrmilović, Antonia Tomas i Jurica Petar Petrač, a surađivale su i s priznatim klapskim stručnjacima Srdjanom Berdovićem, Dinkom Fiom, Markom Rogošićem te Joškom Ćaletom.
Ansambl tradicijske glazbe Muzičke akademije u Zagrebu okuplja studente s različitih odsjeka, ali i vješte pjevače tradicijskog pjevanja s drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Trenutačno ima više od dvadeset aktivnih članova koji tijekom godine ustrajno rade na proširivanju repertoara skupljajući snimke s terena od kazivača i preslušavajući postojeće snimke tradicijskih napjeva iz arhiva Instituta za etnologiju i folkloristiku, ali i raznih drugih publikacija i izvora. Temelje osnutka postavlja prof. dr. sc. Joško Ćaleta otvaranjem kolegija Terensko istraživanje u etnomuzikologiji 2018. godine. Godinu poslije kolegij je preimenovan u Ansambl tradicijske glazbe i postaje prvim izbornim kolegijem takvoga tipa na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. U središtu rada ansambla je upoznavanje specifičnih stilova, repertoara i načina izvođenja tradicijske glazbe s područja Hrvatske i šire. Pri učenju napjeva provodi se suvremeni tip podučavanja koji se potpuno temelji na auditivnoj metodi, tj. slušanju postojećih terenskih zapisa. Ansambl tradicijske glazbe MUZA do sada je imao prigodu nastupati na akademiji u sklopu ciklusa Vivat academia i Virtuoso, te na koncertima Ad libitum. Aktivno djeluje u Zagrebu održavajući koncerte i izvan akademije, među kojima posebno treba istaknuti višegodišnju suradnju s Etnografskim muzejom u Zagrebu na čijim događajima uvijek vrlo rado predstavlja svoj rad. Ansambl djeluje i u drugim hrvatskim mjestima kao gost na raznim radionicama, seminarima i koncertima.